VITAMINI A-Ž

Znate li da su vitamini nužni za brojne funkcije našega tijela?

Za normalan rad i razvoj, stanice Vašeg organizma trebaju vitamine - skupinu važnih organskih spojeva. Vitamini omogućuju oslobađanje energije iz hrane te je čine dostupnom organizmu.

Kako naš organizam nije sposoban proizvoditi vitamine, odnosno, one koje može proizvesti najčešće nisu dostatni, najviše ih unosimo s hranom. Suvremena prehrana, nažalost, često ne sadrži sve potrebne vitamine. Ako hranom ne uspijemo unijeti dovoljnu količinu svih vitamina i minerala, potrebno ih je nadoknaditi vitaminskim pripravcima.

Danas je poznato 13 vitamina. Neki među njima, kao na primjer vitamin A, E, D i K topivi su u mastima. Drugi, kao što su na primjer vitamin C i vitamini skupine B, topivi su u vodi. Vitamine, topive u mastima, čuvamo u organizmu duže od onih topivih u vodi.  Upravo zato je vrlo važan redovit unos vitamina C i vitamina skupine B.

Acetil koenzim A

Acetil koenzim A je zajednički posrednik, koji ima ključnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i bjelančevina, a sadrži koenzim A.

Alfa – karoten

Alfa-karoten je karotenoid, nalazi se u korjenastom povrću i u nekim vrstama zelenog povrća. Za razliku od beta karotena, znatno se manje pretvara u vitamin A u tijelu. Studije su pokazale da je, osim beta karotena, više vrsta karotenoida s antioksidacijskim djelovanjem korisno za organizam.

Alfa – tokoferol

Alfa -tokoferol je oblik vitamina E.

Aminokiseline

Aminokiseline su sastavni dio proteina, a dijelimo ih na esencijalne i neesencijalne. Esencijalne aminokiseline (arginin, histidin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan i valin) organizam ne može sam proizvesti, nego ih moramo unositi s prehranom. Neesencijalne aminokiseline također su bitne za zdravlje, a mogu se sintetizirati u našem organizmu, osim u iznimnim situacijama kada postaju uvjetno esencijalne.

Antioksidacijski vitamini

Antioksidacijski vitamini su oni vitamini koji imaju antioksidacijsko djelovanje, što znači, da neutraliziraju slobodne radikale. Najpoznatiji antioksidacijski vitamini su beta – karoten (vitamin A), vitamin C i vitamin E.

Antioksidansi

Antioksidansi su tvari koje, zahvaljujući specifičnim svojstvima mogu zauzdati lančane reakcije štetnih slobodnih radikala, te tako štite stanice i tkiva od ozljeda.

Askorbinska kiselina

Askorbinska kiselina je vitamin topiv u vodi koji doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju desni, hrskavice, zubi, kostiju, krvnih žila i kože. Askorbinska kiselina povećava apsorpciju željeza i djeluje kao antioksidans. Također, doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava.

ATP

Adenozin trifosfat, osnovni je oblik energije pohranjene u organizmu. ATP je »skladište energije« i predstavlja vitalnu vezu između energetske potrošnje (sagorijevanje masnoća) i energetski zahtjevnih procesa, kao što su primjerice rad mišića, biosinteza i transportni procesi.

Vitamini B kompleks

B kompleks je termin za vitamine B skupine koji su topivi u vodi; tiamin, riboflavin, niacin, pantotenska kiselina, piridoksin, biotin, folna kiselina i kobalamin.

Beta karoten

Najzastupljeniji karatenoid u prirodi, i prekursor u masti topivog vitamina A, nalazi se u biljnoj hrani karakteristične narančaste, crvene, žute i tamno zelene boje. Beta karoten ima snažnu aktivnost provitamina A.

Bioraspoloživost

Bioraspoloživost reflektira stupanj probave i apsorpcije biološki aktivnih spojeva, te općenito učinak u tijelu.

Biotin

Biotin je član skupine vitamina B kompleks, topiv je u vodi te je poznat kao B8. Premda postoji osam različitih oblika biotina, samo se jedan, D - biotin, javlja u prirodnom obliku i ima karakteristično djelovanje vitamina. Biotin je ključni koenzim koji pomaže u proizvodnji masnih kiselina , u oksidaciji ugljikohidrata i masti potrebnih za održavanje tjelesne temperature i energije.

Bor

Bor je element u tragovima, koji sudjeluje u metabolizmu kosti, a utječe na metabolizam kalcija i magnezija i na pravilnu funkciju staničnih membrana. Preporučeni dnevni unos ovog minerala nije određen.

Kalcij

Kalcij je najzastupljeniji esencijalni mineral koji je potreban za održavanje normalnih kostiju i zubi. Kalcij također doprinosi normalnoj funkciji mišića i normalnom živčanom prijenosu, a ima ulogu i u regulaciji dijeljenja i diferencijacije stanica.  Nadalje, kalcij doprinosi normalnoj funkciji probavnih enzima

Ugljikohidrati

Ugljikohidrati su velike biološke molekule ili makromolekule koje nazivamo makronutrijentima, a sastavljene su od ugljikovih (C), vodikovih (H) i kisikovih (O) atoma.  Nazivamo ih još saharidima ili šećerima. Ugljikohidrati su glavno metaboličko gorivo u biljaka, životinja i čovjeka, i moraju se unositi hranom.

Karotenoid

Karotenoidi su žuti do crveni pigmenti koji su široko rasprostranjeni u biljkama. To su pigmenti topljivi u masti koje nalazimo u narančastom, žutom, crvenom i zelenom voću i povrću koji ih štite od stalne izloženosti sunčevim ultravioletnim (UV) zrakama, prevenirajući stvaranje slobodnih radikala. Postoji 600 poznatih karotenoida, a otprilike 50 ih se može naći u jestivom voću i povrću. Najpoznatiji predstavnici karotenoida su: α- karoten, β-karoten, likopen, lutein, astaksantin i zeaksantin.

Klorid

Klorid je bitan elektrolit s negativnim nabojem u izvanstaničnim tekućinama te je potreban za ravnotežu tekućine i elektrolita. Osim toga, nužan je i sastavni dio želučanog soka. Nedostatak klorida neminovno vodi i do gubitka natrija, što vodi ka elektrolitskom disbalansu. S prehrambenog stajališta, klorid unosimo gotovo isključivo putem natrijevog klorida (kuhinjske soli) te ga nalazimo u industrijski prerađenoj hrani.

Vitamin D3

Vitamin D3 je najvažniji oblik vitamina D životinjskog podrijetla, kemijskog naziva kolekalciferol.

Krom

Krom je bitan element u tragovima, koji doprinosi normalnom metabolizmu makronutrijenata (ugljikohidrata, lipida i proteina). Također, doprinosi održanju normalne razine glukoze u krvi.

Kobalamin

Kobalamin (vitamin B12) ima složenu prstenastu strukturu s kobaltom u sredini i pripada B kompleksu. Kobalamin ima ulogu u procesu dijeljenja stanica, doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava i normalnoj psihološkoj funkciji. Vitamin B12 doprinosi normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica i normalnom metabolizmu stvaranja energije. . Kobalamin je važan za sintezu genetskog materijala (DNA) i povezan je s djelovanjem metabolizma folne kiseline.

Kobalt

Element u tragovima, potreban za sintezu kobalamina.

Koenzim

Koenzim je organski kofaktor, potreban za djelovanje određenih enzima. Često, kao komponentu sadrži vitamin.

Koenzim A

Koenzim A nastaje sintezom ATP, pantotenske kiseline i cisteamina i ulazi u ključne metaboličke puteve, poput oksidacije masnih kiselina (β-oksidacija) i Krebsovog ciklusa.

Kofaktor

Anorganski ion ili koenzim, potreban je za djelovanje enzima.

Kolagen

Kolagen je netopljiv protein koji izgrađuje kožu, kosu, nokte, kosti i vezivno tkivo. Za njegovu sintezu potrebna je askorbinska kiselina.

Bakar

Bakar je bitan element u tragovima, široko rasprostranjen u biološkom tkivu, gdje se najčešće javlja u obliku enzimskog organskog kompleksa. Enzimi s bakrom često su uključeni u niz različitih metaboličkih reakcija, kao što su prijenos kisika koji omogućava stanično disanje i stvaranje energije. Bakar sudjeluje i u integraciji željeza u hemoglobin.

Nedostatak hranjivih tvari

Nedostatak bitnih hranjivih tvari, kao što su vitamini, može uzrokovati pothranjenost, ali i avitaminozu, koja se klinički manifestira ozbiljnim bolestima poput rahitisa, pelagre i beri beri-a.

DNA

Deoksiribonukleinska kiselina (DNA) je genetski materijal stanice i nalazi se u jezgri. Njena funkcija je kontrola genetskih procesa te upravljanje staničnim procesima.

Energija

Svi procesi našega života zahtijevaju energiju. Ugljikohidrati, masti i bjelančevine u hrani, smatraju se gorivom koje je potrebno organizmu za provođenje tih procesa. Energiju iz hrane treba pretvoriti u energiju koja se s lakoćom koristi u organizmu za sve aktivnosti. Taj oblik pohranjene energije nazivamo i ATP (adenozin trifosfat). Vitamini i minerali igraju ključnu ulogu u proizvodnji energije iz hrane, tj. u pretvaranju hrane u energiju - u ATP.

Enzimi

Enzimi su supstancije, uglavnom proteini, koje ubrzavaju kemijsku reakciju, ali se tijekom reakcije ne mijenjaju. Enzimi ubrzavaju tjelesne reakcije i nekoliko milijuna puta te predstavljaju prvi uvjet za život. Često trebaju vitamine i minerale kao koenzime i kofaktore.

Masti

Mast je kemijski spoj koji sadrži jednu ili više masnih kiselina. Masti predstavljaju jedan od tri najvažnija sastojka hrane (druga dva su bjelančevine ili proteini i ugljikohidrati) i važan su izvor energije. U organizmu osiguravaju dvostruko više energije po gramu u odnosu na proteine ili ugljikohidrate.

Fluorid

Fluorid je element u tragovima, koji doprinosi održavanju mineralizacije zubiju.  Važnost fluorida, kao bitne hranjive tvari, bila je predmet polemika. Unatoč tome, zbog njegova važnog učinka na zdravlje zubi, fluorid je koristan element za ljudski organizam.

Folna kiselina

Folna kiselina, poznata i kao vitamin B9, pripada kompleksu B vitamina. Folnu kiselinu trebamo za normalan rast i razvoj, a ima ulogu u procesu dijeljenja stanica. Folna kiselina je vrlo važna za dobro odvijanje trudnoće i razvoj ploda, a dodatnim unosom folne kiseline povećava se razina folata majke. Niska razina folata majke je čimbenik rizika za razvoj oštećenja neuralne cijevi kod fetusa u razvoju.U metabolizmu, folat djeluje zajedno s vitaminom B6 i B12.

Slobodni radikali

Slobodni radikali su nestabilni i visokoreaktivni spojevi, koji sadrže jedan ili više nesparenih elektrona (elektroni su najčešće u paru). Slobodni radikali oslobađaju se u tijelu putem normalnih metaboličkih procesa. Ujedno nastaju zbog izloženosti dimu cigareta, onečišćenom okolišu i UV zračenju. Slobodni radikali su najčešće kisikovi spojevi, a nazivamo ih i reaktivni kisikovi spojevi (ROS, reactive oxigen species). Slobodni radikali oštećuju DNK, proteine, lipide i staničnu membranu. Prema uvjerenju znanstvenika, povećana količina slobodnih radikala u organizmu može povećati rizik za nastanak degenerativnih bolesti i ubrzati proces starenja.

Ginkgo

Ljekovita biljka Ginkgo biloba, u kineskoj se medicini koristi već 5000 godina i to za održavanje i poboljšanje mentalnih sposobnosti te liječenje dišnih putova. Od 1950. godine traju istraživanja primjene ginkga u medicinske svrhe. Istražuju se ljekoviti učinci ekstrakta dobivenog od listova biljke.

Ginseng

Premda je riječ o tri različite biljke, sve se jednostavno zovu ginseng: azijski ili korejski ginseng (Panax ginseng), američki ginseng (Panax quinqefolium) i sibirski ginseng (Eleutherococcus senticosus). Ovaj posljednji nije čak ni sličan ginsengu, međutim, ruski su znanstvenici uvjereni da ima jednako djelovanje. Ekstrakt korijena Panax ginseng od davnina se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini, za ponovno uspostavljanje, odnosno, poboljšanje dobrog raspoloženja. Ginseng se u većem dijelu svijeta može nabaviti kao dodatak prehrani..

Glukoza

Glukoza je jednostavni ugljikohidrat, sastavljen od šest atoma ugljika, koji su raspoređeni u strukturi prstena.

Glikogen

Glikogen je veliki polisaharid, sastavljen od lanaca glukoze. Glikogen tvori velike rezerve ugljikohidrata u životinja. Navedene rezerve ugljikohidrata pohranjene su ponajprije u jetrima i mišićima. Glikogen se sintetizira i, u skladu s potrebama organizma, pretvara u energiju.

Hemoglobin

Hemoglobin sadrži željezo te je sastavni dio crvenih krvnih zrnaca. Djeluje kao prenosilac kisika iz pluća u tkiva kojima je to potrebno, na primjer za metabolizam, tj. za pretvaranje hrane u energiju.

Ljekovito bilje

Ljekovito bilje je prirodno, ljekovito sredstvo, proizvedeno iz cijele biljke ili njenih dijelova; korijena, listova, sjemenki, stabljike i ostalih dijelova. Kineska se medicina još uvijek zasniva na ljekovitom bilju, a ono postaje i sastavni dio brojnih europskih prirodnih lijekova.

In Vitro

In vitro je latinski izraz, doslovnog prijevoda„u staklu" te se odnosi na biološko testiranje koje se provodi izvan živog organizma, kao, na primjer, u epruveti.

In Vivo

In vivo se odnosi na biološko testiranje koje se provodi na živim organizmima, tj. na ljudima i životinjama.

Jod

Jod je element u tragovima i sastavni je dio hormona štitnih žlijezda; tiroksina i trijodtironina. Hormoni štitnjače, budući da utječu na reguliranje rasta i razvoja organizma te na bazalni metabolizam, imaju posebnu ulogu u metabolizmu. Najpoznatiji simptom nedostatka joda je gušavost.

Ion

Ion je atom ili skupina atoma, koja je dobila električni naboj pomoću dobivenog ili izgubljenog jednog ili više elektrona.

Željezo

Željezo je malena ali najvažnija komponenta hemoglobina.Kao sastojak hemoglobina, željezo prenosi kisik u sve stanice u organizmu. Gotovo sav kisik koji stanice koriste za životne procese dođe do njih pomoću hemoglobina, sadržanog u eritrocitima. U tijelu imamo 20 000 milijardi crvenih krvnih zrnaca, a svake ih se minute proizvede115 milijuna. Željezo, između ostalog, ima ulogu u procesu dijeljenja stanica te doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije. Žene u fertilnoj dobi imaju pojačanu potrebu za željezom.

Lipid

Lipid je kemijski spoj za kojeg je karakteristično da nije topiv u vodi. Drugi naziv za lipide je masti.

Magnezij

Magnezij je mineral koji igra ključnu ulogu u brojnim osnovnim staničnim reakcijama. Glavna funkcija magnezija je aktiviranje određenih enzima, posebice onih koji su vezani za metabolizam ugljikohidrata i onih potrebnih za sintezu masnih kiselina i proteina. Magnezij ima zadaću održavati električni potencijal u živčanim i mišićnim membranama. Od važnog je značenja za reguliranje pravilnog srčanog ritma i prijenosa živčanih podražaja. Magnezij kontrolira brojne stanične funkcije. Sudjeluje u nastanku bjelančevina, stvaranju i djelovanju DNK te skladištenju i pretvaranju energije u ATP. Magnezij je u procesima organizma usko povezan s kalcijem i fosforom. To je peti mineral, uz kalcij, fosfor, kalij i natrij. Premda se približno 70% magnezija nalazi u zubima i kostima, preostalih 30% magnezija ima najvažnije funkcije. Taj manji dio magnezija nalazi se u stanicama mekog tkiva i u tekućini oko tih stanica.

Mangan

Mangan je element u tragovima, potreban za brojne ključne enzime koji proizvode energiju. Mangan je nužno potreban kostima te za tvorbu krvi, za živčane funkcije i metabolizam bjelančevina. Sudjeluje kod stvaranja i razgradnje bjelančevina i nukleinskih kiselina (DNK, RNK) te u metabolizmu aminokiselina koje su uključene u prijenos živčanih podražaja. Mangan je, stoga, potreban i za izgradnju lanca RNK.

μg

Mikrogram - metrička mjerna jedinica, 1/1.000.000 grama.

Menakinon (Vitamin K2)

Menakinon je sinonim za Vitamin K2 koji se sintetizira pomoću bakterija u probavnom sustavu ljudi i brojnih životinja.

Metabolizam

Metabolizam je zbir svih kemijskih i fizičkih promjena koje se odvijaju u organizmu te omogućuju njegov rast i funkcioniranje.

Mg

Miligram - metrička mjerna jedinica, 1/1000 grama.

Minerali

Minerali su anorganske tvari, što znači da nisu životinjskog niti biljnog podrijetla. Igraju ključnu ulogu u reguliranju brojnih tjelesnih funkcija. Djeluju kao katalizatori u živčanom sustavu, sudjeluju u grčenju mišića i metabolizmu hranjivih tvari iz namirnica. Reguliraju elektrolitsku ravnotežu i proizvodnju hormona, a jačaju i skeletnu strukturu. Najvažniji minerali su kalcij, magnezij i fosfor.

Molibden

Molibden je element u tragovima. Ključni je sastojak barem tri enzima: ksantin-oksidaze, aldehid-oksidaze i sulfid-oksidaze. Ta tri enzima uključena su u metabolizam DNK i RNK te u proizvodnju mokraćne kiseline.

Multivitamin, multimineral

Multivitamin ili multimineral je formulacija koja sadrži više vitamina ili minerala.

Niacin, Niacinamid

Izraz niacin odnosi se na nikotinsku kiselinu i njezine derivate, nikotinamide koji se javljaju u prirodi. Ovaj vitamin doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije, te doprinosi održavanju normalne kože i sluznica.

Nikal

Nikal je element u tragovima. Djelovati može kao kofaktor ili strukturni element u posebnim koenzimima. Takvi enzimi nađeni su u bakterijama, gljivama, biljkama i beskralješnjacima. Može imati funkciju koja uključuje uporabu kobalamina i/ili folne kiseline (ti vitamini utječu na znakove manjka nikla kod štakora). Nikal nije esencijalan, stoga, nije definiran preporučeni dnevni unos za ovaj element u tragovima.

Pantotenska kiselina

Pantotenska kiselina je vitamin B kompleksa, koji je sastavni dio koenzima CoA. Ima ključnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina i masti, stoga je važna za održavanje i obnovu svih stanica i tkiva. Druga važna uloga pantotenske kiseline je njezin doprinos u sintezi masnih kiselina.

Peptid

Peptidi su linearni lanci dviju ili više aminokiselina, kovalentno vezanih s kemijskim vezama koje nazivamo peptidnim vezama.

Fosfor

Fosfor je mineralna komponenta koštane mase. Kod odraslog čovjeka, približno 85% fosfora nalazi se u kostima. To je drugi najčešći mineral u organizmu te ga nalazimo u svakoj stanici. Potreban je za nesmetano djelovanje mišića i živčanog sustava te je strukturni element kostiju i zubi. Potreban je također za metaboličke procese svih stanica, za aktiviranje brojnih drugih hranjivih tvari te skladištenje energije i spojeva koji oslobađaju energiju. Fosfor predstavlja približno jedan posto cjelokupne tjelesne mase. Fosfor, zajedno s mastima, tvori fosfolipide koji su sastavni dio staničnih membrana.

Filokinon (K1)

Sinonim za vitamin K1. Nalazi se u biljkama.

Kalij

Kalij je elektrolit koji ima utjecaj na reguliranje ravnoteže vode u organizmu. Naš organizam sadrži dvostruko više kalija nego natrija. Približno 98 % ukupne količine kalija nalazi se u našim stanicama. Vrlo male količine kalija nalaze se u plazmi i međustaničnoj tekućini, međutim, fiziološki gledano, vrlo su važne. Kalij je glavni kation (pozitivno nabijen ion) stanične tekućine. Ima značajnu ulogu u regulaciji rada srca, mišića, živčanog sustava i svake pojedine stanice u organizmu. Regulira i kiselo-baznu ravnotežu u krvi i tkivima. Značajnu ulogu ima u održavanju normalnog krvnog tlaka.

Protein

Protein je makromolekula sastavljena od jednog ili više lanaca polipeptida, svaki sa specifičnim redoslijedom aminokiselina, povezanih peptidnim vezama. Proteini su glavni izvor „građevnog materijala" za mišiće, krv, kožu, kosu, nokte i unutarnje organe. Pojedine specifične bjelančevine djeluju kao enzimi.

Provitamin A

Provitamin A je preteča vitamina A. Samo oni karotenoidi koji se mogu pretvoriti u retinol, djeluju kao vitamin A.

Piridoksin

Izraz vitamin B6 koristi se za skupinu spojeva koji su metabolički zamjenjivi. To su piridoksol (alkohol), piridoksal (aldehid) i piridoksamin (amin). Piridoksin ima ulogu koenzima u razgradnji i iskorištenju ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Olakšava oslobađanje glikogena da bi se, iz jetre i mišića, dobila energija. Sudjeluje i kod iskorištavanja energije u mozgu i živčanom tkivu te je od vitalnog značaja za regulaciju centralnog živčanog sustava.

PU

Kratica PDU (PDU=Preporučeni dnevni unos) znači preporučen dnevni unos hranjivih tvari u organizam. Potrebe za vitaminima i mineralima definirane su na temelju znanstvenih istraživanja koja su proučavala vezu između unosa pojedinih nutrijenata i održavanja zdravlja odnosno prevencije bolesti u zdravoj populaciji. Detaljan prikaz preporučenog dnevnog unosa vitamina i minerala u Europskoj uniji definiran je Uredbom EU br. 1169/2011 (O informiranju potrpšača o hrani). U određenim bolesnim stanjima potrebe za nekim nutrijentima mogu biti povećane.

RE vidi Retinol ekvivalent

RE vidi Retinol ekvivalent je mjerilo za aktivnost vitamina A, koji se upotrebljava u prehrambenim standardima. Jedna RE jednako je 1 mg retinola ili 6 mg beta karotena.

Crvena krvna zrnca - eritrociti

Crvenim krvnim zrncima pripada svaka stanica koja sadrži hemoglobin. Njihova zadaća je prijenos kisika do tkiva, a zaslužna su i za crvenu boju krvi.

Retinol

Retinol je jedan od dva glavna oblika vitamina A. Retinol se često koristi kao sinonim za vitamin A.

Riboflavin

Riboflavin ili vitamin B2 je vitamin B kompleksa koji djeluje kao koenzim. Njegova zadaća je aktiviranje razgradnje i korištenja ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Riboflavin je vrlo važan za staničnu oksidaciju te je potreban za zdravlje kože i očiju.

RNK

Ribonukleinska kiselina (RNK) je genski materijal u stanici koji regulira sintezu proteina.

Selen

Selen je važan element u tragovima. U neorganskom obliku nalazimo ga u zemlji. Biljke i mikroorganizmi pretvaraju selen u prirodni organski oblik koji je jedini pravi izvor te hranjive tvari za ljude. Selen se nalazi prije svega u enzimima koji u tijelu djeluju kao antioksidansi. Sperma sadrži relativno veliku količinu selena.

Silicij

Silicij je element u tragovima. Tkiva, kao što su žile, tetive, koža, vezivno tkivo, rožnica i bjeloočnica, sadrže relativno velike količine silicija. Dok askorbinska kiselina djeluje kao katalizator u stvaranju kolagena, silicij je zapravo strukturni dio kolagena. Sadrži tvari za izgradnju hrskavice te je neophodan za strukturu vezivnih tkiva, nužan je za ispravan rast i razvoj, kao i za pravilnu strukturu kostiju. Preporučeni dnevni unos za silicij nije određen.

Natrij

Natrij je jedan od ključnih elektrolita. Naš organizam regulira i pohranjuje potrebne količine natrija. Ako dođe do viška natrija, u organizmu se počne zadržavati voda, što može dovesti do edema. S druge strane, preniska razina natrija uzrokuje manjak tekućine u tijelu te se manifestira u obliku dehidracije. Organizam odrasle osobe sadrži u prosjeku više od 100 g natrija. Mala količina natrija ulazi u unutrašnjost stanica, a većina natrija nalazi se u tekućini, u neposrednoj blizini stanica, gdje se nalazi kao glavni kation (pozitivno nabijen ion).

Uloga natrija u izvanstaničnoj tekućini je očuvanje osmotske ravnoteže (pravilan odnos između iona sadržanih u staničnoj i izvanstaničnoj tekućini) i volumena izvanstanične tekućine. Natrij je također važan za reguliranje kiselo-bazne ravnoteže, za regulaciju membranskog potencijala stanica, a igra i važnu ulogu u aktivnim transportnim procesima, koji vode kroz stanične membrane.

Tiamin

Tiamin je vitamin iz skupine vitamina B kompleksa (B1), topiv u vodi, poznat je i kao aneurin, koji sprječava bolest beriberi. Tiamin djeluje kao koenzim, potreban za pretvorbu ugljikohidrata u energiju. Tiamin je vrlo važan za funkcioniranje živčanog sustava i mišića, uključujući i srčani mišić.

Kositar

Kositar je element u tragovima. Studije na štakorima su pokazale da se posljedice nedostatka kositra manifestiraju kao usporen rast, smanjen učinak hrane (organizam hranu slabije pretvara u energiju), slabiji odaziv na zvuk odnosno buku te promjene koncentracije minerala u različitim organima. Prehrambene potrebe za kositrom vrlo su niske, budući da je prirodno prisutan u hrani, vodi i zraku. Stoga nije definiran preporučeni dnevni unos za kositar.

Element u tragovima

Element u tragovima je anorganski kemijski element kojeg organizam treba u manjim količinama - samo u tragovima. Nutricionisti koriste za minerale izraz makromineral, mikromineral ili element u tragovima, ovisno o količini minerala, potrebnog organizmu. Primjeri su željezo, bakar, cink...

UL

UL je najveći dopušteni unos određene hranjive tvari koji ne predstavlja nikakav rizik, odnosno nema štetnih učinaka na zdravlje većine ljudi u općoj populaciji.

Vanadij

Vanadij je element u tragovima. Studije na životinjama pokazale su usporen rast i oslabljenu reproduktivnu funkciju onih životinja koje su konzumirale hranu siromašnu vanadijem. Prehrambene potrebe za vanadijem, ako uopće postoje, vrlo su niske, stoga nije definiran preporučeni dnevni unos za vanadij.

Vitamini

Vitamini su organske tvari koje su potrebne  u vrlo malim količinama, a bitne su za normalno fiziološko funkcioniranje organizma i za metabolizam. Vitamine uglavnom ne možemo sintetizirati, nego ih trebamo unositi s hranom. Vitamini su prirodni sastojci hrane. Nedostatan unos vitamina u tijelo može uzrokovati specifične sindrome i bolesti vitaminskog manjka, kao što su, na primjer skorbut ili rahitis. Vitamini reguliraju metaboličke procese, ali ne opskrbljuju organizam energijom, niti djeluju kao izvori energije.

Vitamin A

U masti topiv, Vitamin A javlja se u dva osnovna oblika; kao prirodni retinol - životinjskog izvora te u obliku karotenoida (provitamin) - biljnog izvora. Igra važnu ulogu u rastu, diferencijaciji i obnovi tjelesnog tkiva te štiti stanične membrane i vrlo je važan za kožu. Značajnu ulogu ima i za normalan rast i tvorbu kostiju i zubi. Također je važan element za vid, posebice onaj noćni.

Vitamin B1

vidi Tiamin

Vitamin B2

vidi Riboflavin

Vitamin B3

vidi Niacin

Vitamin B5

vidi Pantotenska kiselina

Vitamin B6

vidi Piridoksin

Vitamin B8

vidi Biotin

Vitamin B9

vidi Folna kiselina

Vitamin B12

vidi Kobalamin

Vitamin C

vidi Askorbinska kiselina

Vitamin D

Vitamin D je opće ime za steroidnu skupinu spojeva, topivih u masti, koji imaju vrlo važnu ulogu za očuvanje mineralne ravnoteže u organizmu. Regulira količinu kalcija i fosfora u krvi budući da poboljšava njihovu apsorpciju i korištenje. Potreban je za normalan rast i izgradnju kostiju i zubi.  Putem prehrane i dodataka prehrani unosimo dva oblika vitamina D – ergokalciferol (vitamin D2) iz biljnih izvora te kolekalciferol (vitamin D3) iz životinjskih izvora.

Vitamin E

Vitamin E obuhvaća osam spojeva topivih u masti koje možemo pronaći u prirodi. Alfa-tokoferol je najčešći i biološki najaktivniji prirodni oblik vitamina E. Kao antioksidans pomaže u zaštiti stanične membrane, lipoproteina, masti i vitamina A od napada slobodnih radikala. Pomaže čuvati crvena krvna zrnca te je koristan u zaštiti od bolesti srca, sive mrene i pojedinih oblika raka.

Vitamin K

U masti topiv vitamin K, koji se uglavnom javlja u dva oblika (vidi filokinon (K1) i menakinon (K2)). Vitamin K ima značajnu ulogu u oblikovanju protrombina i najmanje pet drugih proteina, važnih u procesu zgrušavanja krvi. Premda je potreban i za biosintezu pojedinih bjelančevina u plazmi, kostima i bubrezima, njegov se nedostatak manifestira kao smetnja u zgrušavanju krvi.

Cink

Cink je bitan element u tragovima. Potreban je za djelovanje enzima. Postoji više od 100 enzima, kojima je, za pravilno djelovanje, potreban cink. Ti enzimi igraju važnu ulogu u metabolizmu energije, bjelančevina i tvorbi kolagena, razgradnji alkohola i spolnom sazrijevanju. Cink je važan za imunosni sustav, pomaže organizmu apsorbirati vitamin A te sudjeluje u izgradnji kostiju i zubi. U jezgri stanice otkriveni su cinkovi DNK proteini, tzv. "cinkovi prsti".